… u 318. emisiji kršćanskog rocka na HKR-u pričat ću Ti o Kristu Kralju – i o 30 godina od stradanja Vukovara… – ako Ti se dadne, poslušaj!

U ono vrijeme:

Reče Pilat Isusu: „Ti li si židovski kralj?

Isus odgovori: „Govoriš li ti to sam od sebe ili ti to drugi rekoše o meni?“

Pilat odvrati: „Zar sam ja Židov? Tvoj narod i glavari svećenički predadoše te meni. Što si učinio?“

Odgovori Isus: „Kraljevstvo moje nije od ovoga svijeta. Kad bi moje kraljevstvo bilo od ovoga svijeta, moje bi se sluge borile da ne budem predan Židovima. Ali kraljevstvo moje nije odavde.“

Nato mu reče Pilat: „Ti si dakle kralj?“

Isus odgovori: „Ti kažeš: ja sam kralj. Ja sam se zato rodio i došao na svijet da svjedočim za istinu. Tko je god od istine, sluša moj glas.“

 

[Iv 18, 33b-37] 

Ovih su se dana „murali“ posebno povlačili po novinskim stupcima, po Internetu… – u Zagrebu su nekome čak i smetali, pa su ih maknuli, a onda im ponovo davali prostora i oslikavali ih.
Tražio sam ljetos nešto slično i po Varaždinu. – Moj stariji brat Jadranko i njegova supruga Mira bili otišli na posao, i njihov sin Marko – zajedno s njima.
Ja bio ust’o malo kasnije; idem, rekoh, malo ću prošetat’ do Kauflanda, da si kupim nešto za doručak.
I dok polako koračam s noge na nogu, prolazim kraj zida – iza kojeg se vidi Dom umirovljenika, a ispred mene gore par-sto-metara dalje izdižu se zgrade Banfice. Okrenem se i napravim nekolk’o fotografija tog posivjelog zida, i onda se zaustavim i gledam. Ljudi iz auta me čudno gledaju, zašto sam stao pokraj običnog sivog zida, što se tu ima za vidjeti?!
Ja stao, i gledam, i polako čitam natpise, i sve si mislim: čovječe, pa vidi to – ne bi’ ni znao da su 2017. u lipnju „Green Day“ nastupali u Budimpešti, a „Rancid“ u Ljubljani, da to ne piše ovdje na ovom posivjelom zidu.
I onda zakoračim još par koraka dalje, kad mi oči zastanu na drugom natpisu, na kojem piše: „Revolution Radio“.
Ovo mora da je nekakva asocijacija na ono što je nekad u Zagrebu bila „Sto-Jedinica“. – Ne bih sad ulazio u kvalitetu programa tog radija, koji sam kao student i sâm rado sluš’o; ali tijekom vremena glazbeno su mi postali bljutavi i ne-određeni, zgadili mi se skroz; zato sam ih u debelom luku zaobilazio.

Kad sam u Kauflandu kupio svježeg kruha, narezane mortadele i jogurt, vratio sam se – i doručkov’o, uživajući u mirisu kruha i kori koja mi je hrskala pod zubima.
Sjeo sam onda u auto i provoz’o se malo Varaždinom – samo s jednom namjerom: tražio sam još kakav grafit, mural, nešto prepoznatljivo za Varaždin; al’ nisam našao ništa interesantno.
– Ponavljam, to ne znači da toga u Varaždinu nema; nego ja nisam pronašao ništa posebno na svim onim mjestima i u ulicama kojima sam se provezao, tog sunčanog ljetnog prijepodneva.

Sigurno ćeš reć’ da u Tvom mjestu, tamo gdje Ti živiš – da toga ima posvuda; ima ih i ljepših, i većih, i bogatijih murala, tj. oslikanih zidova, čak malo i previše. Ali, mene u nadolazećoj emisiji kršćanskog rocka ne zanima bilo što, nego samo ono nešto što je napisano il’ naslikano na temu „Vukovar – 30 godina od stradanja“ te naše najveće hrvatske rane iz Domovinskog rata.
Vidio sam, ali samo na videu, onaj prelijepi mural u Splitu,, vidio sam i ovo najnovije u Zagrebu; svejedno, na mene je najveći dojam ostavio onaj mural na otoku Korčuli – u samom mjestu Korčula, a koji se proteže na niskom betonskom zidu, kad se penješ od autobusnog kolodvora prema novoizgrađenom trgovačkom centru.

– To je za mene svakako jedan od najljepših muralâ, koji su naslikani u čast i slavu Vukovara, a potpisuje ga „Torcida Korkyra“.

Ruke umjetnika na tom su prostoru skupile jednostavno sve: Blagu Zadru i njegovog sina Roberta, i Milu Dedakovića Jastreba, i Jean Michel Nicoliera, i Ivana Anđelića Doktora, i Marka Babića i Andriju Marića… – svi hrabri ratnici su tu. – Čak i riječi Kate Šoljić, velike hrvatske majke, koja je rekla: zagrli braću i poljubi sinove svoje, što su život dali na oltar Domovine.
– Jednostavno, sve se pre-dobro uklopilo u jednu cjelinu.
Iako je sunce peklo toga dana, ostao sam ispred ove slike duže vrijeme, gledajući i uživajući u onome što sam vidio.
Prešao sam onda na drugu stranu ceste, kako bih mogao sve obuhvatit’ da stane u jednu fotografiju, koju neću morat’ slagat’ u Photoshopu i koju ću moć’ iskoristit’ – poslat je i Tebi mailom kao obavijest o emisiji kršćanskog rocka.

 U 318. emisiji kršćanskog rocka slušat ćemo dobar zvuk kršćanskog rocka 
i metala - a kakvog nam svira veliki broj kršćanskih bendova - i sve na 
temu „Krist Kralj“.  

A Ti, sve što trebaš učinit’, jest – klikni na ovaj link ispod

Dobri Bog Te blagoslovio!

pozdravlja p. anto

Pregledajte ostale emisije

Scroll to Top